Nekada su padine leskovačke kotline bile obrasle šumom leske, a po njemu je i grad u novije doba dobio ime. Danas lešnik gaji tek poneko domaćinstvo.
U selu Ždeglova nadomak Lebana, Slavko Đokić je, pre 13 godina, zasadio lešnik. Sa pet hektara ubrao je šest i po tona, kako kaže, dvostruko više nego prošle godine i to zahvaljujući navodnjavanju.
"Ulaganja su velika, dugoročno se čeka da bi se isplatilo, najmanje pet do sedam godina", rekao je Đokić.
I pored toga što su potrebna velika ulaganja i što se dugo čeka na prvi rod, stručnjaci preporučuju uzgajanje lešnika.
"Ono što smo primetili jeste da je podignuto dosta novih zasada. Ove godine je i primetno da su neki u dobroj formi, da se intenzivno obrađuju, i da je to jedan pokazatelj da na ovom prostoru postoje agrotehnički uslovi za uspevanje ove kulture", kaže profesor agronomije Jovica Đonović.
Prema proceni Ministarstva poljoprivrede, trenutno je u Srbiji pod zasadom leske oko 1.200 hektara. Cilj je da se poljoprivrednici podstaknu da uzgajaju kvalitetne italijanske sorte lešnika, posebno u Topličkom, Pčinjskom i Pirotskom okrugu, ali i u Sremu i delu Bačke.
"Ono što Ministarstvo dodeljuje budućim proizvođačima to su subvencijska sredstva za kupovinu sadnog materijala, zatim za postavljanje naslona za obradu zemljišta, za hemijsku analizu zemljišta, maksimalan iznos sredstava od kojih korisnik može da dobije do dva miliona dinara", kaže Kolinda Hrehorović iz Ministarstva poljoprivrede.
Italijani su, posle Turske, drugi po proizvodnji lešnika. A kompanija "Ferero", proizvođač popularne "nutele", za koju zna čitav svet, na svoju mapu ulaganja ucrtala je i Srbiju.
"Kompanija 'Ferero' zna da Srbija ima odlične agroekološke uslove za gajenje lešnika, žele da pomognu da što više zasada bude na vašoj teritoriji. Njihov model investiranja predviđa otkup lešnika od domaćih proizvođača, a u međuvremenu obučavaju proizvođače i savetuju ih kako da poboljšaju proizvodnju i koje sorte da gaje", rekao je Marko Leone, prvi sekretar za ekonomska pitanja Ambasade Italije.
Proizvodnja lešnika u Srbiji trenutno podmiruje tek desetak procenata potrebnih količina. Ostatak se uvozi, uglavnom iz Turske, za šta se godišnje plati i do deset miliona evra.
Najveći kupci lešnika u svetu su konditori koji otkupe oko 75 odsto svetske proizvodnje, a samo "Ferero" čak 27 odsto.